U Crnoj Gori je tokom prošle godine došlo do eskalacije nasilja nad maloljetnicima jer su centri za socijalni rad evidentirali čak 501 slučaj zlostavljanja najmlađih, a najtragičniji ishod smo imali u četiri slučaja gdje je život izgubilo četvoro djece, pokazuju podaci nadležnih institucija.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja navode da su lani žrtve najčešće bili dječaci i to njih 269, dok se djevojčice pojavljuju kao žrtve u 232 slučaja. Porodično nasilje evidentirano je u 439 slučaja, dok su van porodice registrovana 62 slučaja. Svi prijavljeni slučajevi nasilja nad djecom bili su predmet rada stručnih timova centara za socijalni rad. U tom resoru preciziraju da su u ovom periodu osmoro mališana bili žrtve seksualnog zlostavljanja.
– U centrima za socijalni rad u 2018. godini prijavljeno je ukupno 1.466 slučajeva nasilja gdje je u 367 slučaja dijete bilo žrtva nasilja, 804 žene, 228 muškaraca i 67 starih lica. Centari za socijalni rad su u svakom slučaju davali savjetodavnu i pravnu pomoć, psihološku podršku, postavljanje staratelja, procjenu rizika, izrada individualnog programa za žrtvu, određivanje voditelja slučaja, određivanje povjerljivog lica i drugo – navode iz ministarstva.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova pojašnjavaju da su maloljetnici bili žrtve i prilikom izvršenja krivičnih djela i to u 57 slučajeva, kao i u prekršajima gdje su prava maloljetnika bila povrijeđena u 200 slučajeva. Prema evidenciji Uprave policije, lani je ubijeno četvoro maloljetnika, od kojih troje u porodici, dok je jedno dijete žrtva nasilja van porodice.
– Krivičnih djela nasilje u porodici i porodičnoj zajednici registrovano je 266 (dok ih je godinu ranije bilo 200), kao i 50 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Nadležnim tužilaštvima podnijeto je 305 krivičnih prijava (203 u 2017) protiv 311 lica (203 u 2017), od kojih su 282 muškog pola, među njima šest maloljetnih, i 29 ženskog pola, pri čemu je jedna maloljetnica. Među učiniocima krivičnih djela 60 lica je prethodno procesuirano u izvršenju ovih krivičnih djela. Žrtve krivičnih djela nasilja u porodici i porodičnoj zajednici je 371 lice, od kojih su 244 žene (među žrtvama je 27 maloljetnika muškog i 31 maloljetnica ženskog pola). Shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, registrovan je 1.791 prekršaj (u 2017. ih je bilo 1.392) zbog kojih su podnijete 1.543 prekršajne prijave (1.272 u 2017.) protiv 1.680 učinilaca (1.403 u 2017)od kojih je 1.317 muškog pola (37 maloljetnika) i 363 ženskog pola (11 maloljetnica). Registrovano je 245 povratnika u izvršenju prekršaja. Žrtve izvršenih prekršaja su 1.822 (lani ih je bilo 1.524) lica, od kojih je 1.118 ženskog i 704 muškog pola, među žrtvama je 200 maloljetnih lica – navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
M.S.
Društvo toleriše, institucije ćuteOmbudsman ukazuje da se nasilje nad djecom ne smije tolerisati i odgovornost je svakog ko radi sa djecom ili za djecu, ali i svakog građanina da ga prijavi. Zapaža se, kako navode, da je kod građana prisutna bojazan od prijavljivanja nasilja u porodici zbog eventualne odmazde lica koje je prijavljeno, te je neophodno obezbijediti zaštitu identiteta i privatnost lica koja prijavljuju bilo koji oblik nasilja, zlostavljanja i iskorišćavanja, a što je Zaštitnik istakao u svojim preporukama.
– Zaštitnik je u radu po pritužbama i u neposrednom radu sa djecom, zapazio probleme koji se tiču: prepoznavanja nasilnog ponašanja, rane intervencije, uzroka zbog kojih dolazi do nasilničkog ponašanja, adekvatne reakcije nadležnih i programa resocijalizacije i pomoći kako žrtvi, tako i učiniocu nasilja. Zaštitnik podsjeća da prisutnost nasilja među djecom i tolerancija društva na ove pojave, kao i pasivnost nadležnih službi, ugrožava sigurnost djece. Škola i školsko okruženje se javljaju kao mjesto na kojem se nasilje među djecom najčešće registruje i može se postaviti pitanje zašto se nasilje među djecom u tolikoj mjeri događa upravo na mjestu gdje je najveći broj stručnjaka, koji su poslije roditelja prvi odgovorni za praćenje ponašanja svakog djeteta, koji mogu primijetiti određene promjene u ponašanjima i reagovati kako problemi ne bi eskalirali – navode u toj instituciji.
)){kind=small}
